U profesionalnoj oblasti ishrane,vitamin Eje kao maverick "vrh koplja". Ve?inavitaminnavike djeluju kao koenzim u kemijskim reakcijama, igraju?i pomo?nu ulogu, a vitamin E je jedinstven, sa svojom vlastitom jakom snagom za za?titu zdravlja ljudi. Vitamin E pripadarastvorljiv u mastimaporodice vitamina i derivat je benzodihidropirana sa sli?nom strukturom i biolo?kom aktivno??u, uglavnom uklju?uju?i tokoferol i tokotrienol. Svaka grupa je podijeljena na ?etiri podtipa, α, β, γ i δ, prema razlici u metilnom polo?aju na benzopiranskom prstenu, ukupno 8 tipova, a ovi izomeri imaju antioksidativni kapacitet. Slobodni radikali su klasa nestabilnih molekula s vrlo visokom kemijskom reaktivno??u nastalih u procesu metabolizma tijela. Ultraljubi?asto svjetlo, zaga?enje okoli?a i drugi vanjski faktori mogu izazvati proizvodnju slobodnih radikala, a mitohondrije su tako?er mjesto proizvodnje slobodnih radikala kada ?elije obavljaju aerobni metabolizam za opskrbu energijom. Vi?ak slobodnih radikala izaziva oksidativni stres, koji napada biolo?ke makromolekule kao ?to su lipidi, proteini i DNK unutar ?elija, ?to rezultira oksidativnim o?te?enjem. U kriti?nim trenucima, vitamin E se oslanja na svoju fenolnu hidroksilnu strukturu kako bi omogu?io atome vodika da reaguju sa slobodnim radikalima, smanjuju?i slobodne radikale, prekidaju?i oksidativnu lan?anu reakciju i tako ?tite?i ?elije.

?

Topljivost vitamina E u mastima ?ini ga prvenstveno raspore?enim u podru?jima bogatim lipidima, kao ?to su ?elijske membrane i lipoproteini. Na tim mjestima sna?no inhibira peroksidaciju lipida. Kada slobodni radikali napadaju polinezasi?ene masne kiselinekiseline, pokre?u?i lan?anu reakciju peroksidacije lipida koja o?te?uje ?elijske membrane i lipoproteine, vitamin E mo?e zaustaviti reakciju u fazi inicijacije i prijenosa, ?tite?i lipide u crijevima, krvi, tkivima i ?elijskim membranama. U kardiovaskularnom sistemu,vitamin Esmanjuje proizvodnju oksidiranog lipoproteina niske gusto?e antioksidativnim djelovanjem, smanjuje njegovo o?te?enje vaskularnih endotelnih stanica, a zatim inhibira stvaranje i razvoj aterosklerotskog plaka. U isto vrijeme, vitamin E tako?er mo?e regulirati proliferaciju i migraciju vaskularnih glatkih mi?i?nih stanica kako bi odr?ao normalnu napetost i elasti?nost krvnih ?ila. Vitamin E tako?e igra klju?nu ulogu u imunolo?koj regulaciji organizma. Pospje?uje proliferaciju i diferencijaciju imunolo?kih stanica kao ?to su T i B limfociti, poja?ava interakciju izme?u stanica i poja?ava imunolo?ki odgovor. Istovremeno, u?estvuje u regulaciji transdukcije signala imunih ?elija, uti?e na lu?enje i ekspresiju citokina i reguli?e imuni odgovor. Glavni prirodni izvori vitamina E su biljna ulja, ora?asti plodovi, sjemenke i zeleno lisnato povr?e. Od ovih izvora, biljna ulja su najbogatija vitaminom E, uglavnom u obliku alfa-tokoferola. Osim toga, na tr?i?tu postoje dodaci multivitamina E, uklju?uju?i softgel, tablete za ?vakanje i kreme, koji su pogodni za potrebe razli?itih grupa ljudi. Na osnovu referentnog unosa nutrijenata, preporu?eni unos vitamina E za odrasle je 15 mg dnevno (mjereno u ekvivalentu alfa-tokoferola). Me?utim, stvarni podaci istra?ivanja pokazuju da je prosje?na koli?ina vitamina E koju odrasli unose kroz dnevnu ishranu ?esto manja od 10 mg. Neka istra?ivanja su istakla da u pomo?noj terapiji za odre?ene bolesti kao ?to su odlaganje starenja i pobolj?anje kognitivnih o?te?enja, suplementacija 200-800 mg vitamina E dnevno mo?e imati odre?eni u?inak. Op?enito, oralni vitamin E je siguran, ali dugotrajni visoki unos (vi?e od 1000 mg dnevno) mo?e pove?ati mogu?nost ne?eljenih reakcija kao ?to je rizik od krvarenja. Stoga je prilikom kori?tenja suplemenata vitamina E va?no slijediti savjete stru?njaka kako bi se osigurala sigurnost i racionalnost suplementa.