Sukraloza je zamjena za ?e?er. To je ?iroko rasprostranjen vje?ta?ki zasla?iva?. Ljudi ?esto gravitiraju ka zamjenama za ?e?er jer pru?aju slatko?u, ali ne sadr?e kalorijski sadr?aj koji se nalazi u konzumnom ?e?eru. Sukraloza se ?esto koristi kao sastojak u hrani i pi?ima, ?esto se reklamira kao "bez ?e?era" ili "gubitak te?ine" kako bi se smanjio ukupni unos kalorija.

?ta je sukraloza?

Sukraloza je vje?ta?ki zasla?iva? bez kalorija koji se ?iroko koristi. Sukraloza se umjetno sintetizira iz konzumnog ?e?era (konzumnog ?e?era) kroz proces u vi?e koraka koji selektivno zamjenjuje tri hidroksilne grupe u molekulu ?e?era sa tri atoma hlora. Nakon toga je pro?i??en na oko 98%. Ove hemijske modifikacije osiguravaju da je sukraloza oko 600 puta sla?a od konzumnog ?e?era. Krajnji proizvod je bijeli, kristalni, visoko efikasan vje?ta?ki zasla?iva? koji je visoko rastvorljiv u vodi. Visoka rastvorljivost sukraloze u vodi ?ini je idealnom za ugradnju u raznovrsnu prera?enu hranu: peciva, pi?a, ?vaka?e gume, ?elatin i smrznute mlije?ne deserte. Pojedinci koji tra?e alternativne zasla?iva?e uglavnom preferiraju sukralozu od drugih umjetnih zasla?iva?a kao ?to su aspartam i saharin. Kao derivat konzumnog ?e?era, sukraloza zadr?ava dobar dio svog poznatog ukusa "sli?nog ?e?era", dok joj posebno nedostaje gorak okus koji je uobi?ajen za druge zamjene ?e?era. Sna?na slatko?a sukraloze omogu?ava da mala koli?ina pre?e dug put, ?to je ?ini popularnim izborom za niskokalori?ne dijete. Apsorpcija sukraloze u gastrointestinalnom traktu je minimalna, a glavni put izlu?ivanja je nepromijenjena sukraloza u stolici. Dakle, nema kataboli?kog (razgradnje) procesa, koji potvr?uje da sukraloza nije izvor energije i/ili kalorija. Status odobrenja i regulacije sukraloza je prvi put odobrena za upotrebu u Kanadi 1991. godine, a zatim u Australiji 1993. i Novom Zelandu 1996. Godine 1998. Ameri?ka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je sukralozu za upotrebu u 15 kategorija hrane i pi?a, i pro?irila njezinu upotrebu kao op?e namjene za slatke namirnice9. aditiv za hranu u Evropskoj uniji 2004. FDA reguli?e sukralozu kao aditiv za hranu. Prema saveznom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici, zasla?iva?i moraju biti sigurni za jelo. Odre?ivanje sigurnosti FDA-e temelji se na opse?nim studijama na ?ivotinjama i klini?kim ispitivanjima koja procjenjuju toksikologiju, teratogenost (sposobnost izazivanja malformacija fetusa tokom trudno?e) i kancerogenost. Prema preporukama FDA, prihvatljivi dnevni unos (ADI) sukraloze u Sjedinjenim Dr?avama je postavljen na 5 mg/kg tjelesne te?ine dnevno (mg/kg/dan). Potencijalne prednosti upotrebe sukraloze za kontrolu te?ine bez kalorija

Za razliku od konzumnog ?e?era, sukraloza se ne vari ili razgra?uje u gastrointestinalnom traktu i ne djeluje kao kalorijsko gorivo u na?im tijelima. Sukraloza je stoga popularan izbor za pojedince koji ?ele zamijeniti konzumni ?e?er (1 ?ajna ?li?ica ili oko 4,2 grama stolnog ?e?era sadr?i 16 kalorija) i smanjiti ukupnu potro?nju kalorija. Uklju?uju?i sukralozu u svoju ishranu, ljudi mogu zadovoljiti svoje slatke potrebe bez brige o dodatnim kalorijama, ?to je klju?no za kontrolu te?ine.

Pogodno za upravljanje dijabetesom

Sukralozu na?e tijelo ne metaboli?e za energiju i ne uzrokuje pove?anje nivoa ?e?era u krvi (6). Na temelju klini?kih studija sukraloze kod osoba s dijabetesom, FDA je zaklju?ila da sukraloza ne utje?e negativno na kratkoro?nu kontrolu ?e?era u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2. Osim toga, niz klini?kih studija je pokazao da sukraloza ne utje?e na dugotrajnu homeostazu glukoze (mjerenu glikozilacijom HbA1c) kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2. Stoga je sukraloza siguran zasla?iva? za dijabeti?are koji se pridr?avaju prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata. Me?utim, kao i kod bilo kojeg drugog na?ina ishrane, osobe s dijabetesom moraju se posavjetovati sa svojim prakti?arom integrativne ili funkcionalne medicine radi personaliziranog plana prehrane uz pra?enje rizika od hipoglikemije zbog unosa sukraloze. Potencijalni zdravstveni problemi i nuspojave Iako su regulatori procijenili sigurnost sukraloze, o sigurnosti sukraloze i njenim potencijalnim zdravstvenim efektima se ?esto raspravlja. Toksikolo?ke studije koje procjenjuju u?inke regulacije glukoze, neurotoksi?nosti i karcinogenosti kod ?ivotinja ?esto izazivaju naga?anja.

Istra?ivanja su pokazala da umjetni zasla?iva?i, uklju?uju?i sukralozu, stimuliraju lu?enje inzulina putem slatkih receptora eksprimiranih na beta stanicama gu?tera?e, posebno u odsustvu glukoze. Tako?e se pokazalo da sukraloza indukuje lu?enje GLP-1. GLP-1 je neophodan za homeostazu glukoze i op?enito poja?ava lu?enje inzulina posredovano glukozom. S vremenom, pove?ane razine inzulina u krvi nakon izlaganja sukralozi mogu na kraju dovesti do inzulinske rezistencije zbog smanjene aktivnosti receptora. Naru?ena homeostaza glukoze (regulacija nivoa ?e?era u krvi) i smanjena osjetljivost na inzulin su klju?ne karakteristike povezane s metaboli?kim poreme?ajima. Uporna nemogu?nost da se efektivno ponovno unese glukoza remeti regulaciju ?e?era u krvi i dovodi do naknadnog razvoja metaboli?kih bolesti kao ?to su dijabetes tipa 2, gojaznost i dislipidemija. Osim toga, zna?ajno je pove?an rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. U?inci na zdravlje crijeva i mikrobiom Sukralozu se smatra "metaboli?ki inertnom" jer se ne apsorbira, ve? se netaknuta izlu?uje stolicom. Zbog toga je manje vjerovatno da ?e biti supstrat za crijevni mikrobiom. Me?utim, postoje dokazi da izlo?enost sukralozi mo?e indirektno promijeniti na?u crijevnu mikrobiotu kroz poreme?enu kontrolu ?e?era u krvi ili potencijalni imunolo?ki posredovan odgovor. Vi?e studija na ?ivotinjama pokazalo je da konzumacija nenutritivnih zasla?iva?a (NNS) mo?e uzrokovati poreme?aje crijevnog mikrobioma; Pokazalo se pove?ano obilje patogenih bakterija i smanjeno obilje korisnih crijevnih bakterija. Me?utim, ekstrapolacija podataka o ?ivotinjama na ljude mora biti obavljena pa?ljivo, jer njihova primjenjivost na ljudsko zdravlje i bolesti mo?e biti ograni?ena. Klini?ko ispitivanje osmi?ljeno da ispita efekte kratkotrajnog (o?ekivano 14 dana u suhom vremenu) uzimanja sukraloze na metabolizam glukoze tako?er je istra?ivalo efekte ponovnog dnevnog unosa NNS-a na mikrobiotu crijeva. Studija je zaklju?ila da sukraloza nije izazvala zna?ajne promjene u bogatstvu ili ujedna?enosti crijevne mikrobiote. Suprotno tome, druga kratkoro?na randomizirana kontrolirana studija pokazala je da suplementacija s NNS-om mo?e utjecati na funkcionalni potencijal ljudskog mikrobioma, pri ?emu sukraloza ima najzna?ajniji u?inak. Me?utim, va?no je napomenuti da su oba klini?ka ispitivanja ispitivala efekte kratkoro?ne suplementacije NNS-om (uklju?uju?i sukralozu), a du?a vremena izlaganja su potrebna da bi se u potpunosti razumjeli zdravstveni efekti suplementacije NNS-a na mikrobiom ljudskog crijeva. Dugoro?ni efekti sukraloze i drugih NNS-a na mikrobiom ljudskog crijeva podru?je je stalnog istra?ivanja.

Neurolo?ki aspekti i regulacija apetita Iako se smatra da sukraloza ne sadr?i kalorije, ona stimuli?e receptore slatkog ukusa, indukuje lu?enje insulina u pankreasu i zapo?inje metaboli?ku kaskadu koja opona?a stanje hranjenja. U nedostatku glukoze, konstantno lu?enje inzulina mijenja na?u metaboli?ku ravnote?u i hemiju mozga. Na?i pupoljci ukusa su prevareni da pomisle da jedemo pravi ?e?er. U randomiziranom unakrsnom ispitivanju, gojazne ?enske u?esnice pokazale su pove?anu aktivnost u regijama mozga povezane s odgovorom na znak hrane i obradom nagrade, ?to je dovelo do pove?anog unosa kalorija nakon konzumiranja sukraloze. Ova studija pru?a uvjerljive dokaze da je konzumacija sukraloze i drugih umjetnih zasla?iva?a povezana s pove?anim apetitom i ?udnjom, prejedanjem i naknadnim pove?anjem te?ine i gojazno??u.