Odnos i funkcija izme?u aminokiselina, peptida, proteina i enzima
Aminokiseline, peptidi, proteini i enzimi su sve biomolekule koje imaju razli?ite uloge u ?ivotnim aktivnostima, ali su tako?er blisko povezane i me?usobno djeluju. Aminokiseline Aminokiseline su osnovne jedinice proteina i tako?er su vrlo va?ne organske molekule u ?ivim sustavima. Sastoji se od amino skupine (NH2), karboksilne skupine (COOH) i R skupine. Gra?a peptidnog lanca u kojem su aminokiseline me?usobno povezane peptidnim vezama. U peptidnom lancu karboksilna skupina jedne aminokiseline povezana je s amino skupinom druge aminokiseline vezom ugljik-kisik. Dva kraja peptidnog lanca nazivaju se n-terminal i C-terminal. Kada duljina peptidnog lanca prema?i 100 aminokiselina, nastaje polipeptidni lanac. Polipeptid se odnosi na peptidni lanac sastavljen od 2-100 aminokiselina, hormona, enzima, antibiotika itd. su polipeptidi koje je obi?no lak?e sintetizirati i modificirati od proteina. Proteini su peptidni lanci koji se sastoje od vi?e od 100 aminokiselina i imaju veliku molekulsku masu. U stanicama se proteini mogu koristiti kao strukturne komponente. Osim toga, enzimi, hormoni, fotosintetski pigmenti, itd., tako?er su izgra?eni od proteina. Enzimi Enzimi su katalizatori koji ubrzavaju kemijske reakcije. Oni su specijalizirane molekule napravljene od biomolekula kao ?to su proteini ili RNA i ?esto imaju vrlo specifi?nu specifi?nost supstrata.
Uloga aminokiselina, peptida, proteina i enzima u biljkama 1. Aminokiseline: Aminokiseline se mogu koristiti kao izvor hranjivih tvari za biljke kako bi se pobolj?ao njihov rast i razvoj. Nakon apsorpcije aminokiselina, biljke mogu brzo formirati proteine, nukleinske kiseline i druge biomolekule, koje poti?u diobu biljnih stanica i rast tkiva. Osim toga, aminokiseline u biljnoj su?i, soli, niskim temperaturama i drugim stresovima mogu pobolj?ati otpornost biljaka, potaknuti rast biljaka. 2. Polipeptidi: Polipeptidi su va?an dio regulatora rasta biljaka. Peptidi mogu utjecati na intracelularnu transdukciju signala te rast i razvoj vezanjem na membranske receptore. Na primjer, polipeptidni auksin i polipeptidni hormoni igraju va?nu ulogu u rastu i razvoju biljaka i mogu pospje?iti rast biljaka i rast korijena. Peptidi tako?er mogu igrati va?nu ulogu u imunolo?koj obrani biljaka, kao ?to je sposobnost poticanja proizvodnje antioksidativnih tvari u biljkama i pove?anja otpornosti biljaka na bolesti i ?tetnike.
3. Protein: Protein ima mnogo primjena u podru?ju uzgoja poljoprivrede. U procesu uzgoja biljaka, protein se mo?e koristiti kao komponenta gnojiva koju biljka apsorbira i poti?e rast biljke. Osim toga, neki proteinski hormoni i auksin tako?er igraju va?nu ulogu u regulaciji rasta i razvoja biljaka. Proteini se tako?er na?iroko koriste u uzgoju biopesticida i otpornosti. 4. Enzimi: Enzimi su tako?er vrlo va?ni u podru?ju uzgoja poljoprivrede. Na primjer, neki enzimi mogu pobolj?ati plodnost tla i kori?tenje vode, ?to pogoduje rastu i razvoju biljaka. Tu su i enzimi koji se mogu koristiti za za?titu bilja i suzbijanje ?teto?ina i bolesti usjeva, poput hidrolaza koje smanjuju otpornost stani?nih stijenki biljaka te onemogu?uju pre?ivljavanje mikroorganizama i ?tetnih insekata.