U stru?nom podru?ju nutricionizma,vitamin Eje kao maverick "vrh koplja". Ve?inavitaminnavike djeluju kao koenzim u kemijskim reakcijama, igraju?i pomo?nu ulogu, a vitamin E je jedinstven, sa svojom sna?nom snagom u za?titi ljudskog zdravlja. Vitamin E pripadatopljivi u mastimaobitelj vitamina i derivat je benzodihidropirana sli?ne strukture i biolo?ke aktivnosti, uglavnom uklju?uju?i tokoferol i tokotrienol. Svaka skupina je podijeljena u ?etiri podtipa, α, β, γ i δ, prema razlici u polo?aju metila na benzopiranskom prstenu, ukupno 8 tipova, a ti izomeri imaju antioksidativni kapacitet. Slobodni radikali su klasa nestabilnih molekula vrlo visoke kemijske reaktivnosti koje nastaju u procesu tjelesnog metabolizma. Ultraljubi?asto svjetlo, one?i??enje okoli?a i drugi vanjski ?imbenici mogu potaknuti proizvodnju slobodnih radikala, a mitohondriji su tako?er mjesto proizvodnje slobodnih radikala kada stanice izvode aerobni metabolizam za opskrbu energijom. Vi?ak slobodnih radikala izaziva oksidativni stres, koji napada biolo?ke makromolekule kao ?to su lipidi, proteini i DNK unutar stanica, ?to dovodi do oksidativnog o?te?enja. U kriti?nim trenucima vitamin E se oslanja na svoju fenolnu hidroksilnu strukturu kako bi osigurao atome vodika da reagiraju sa slobodnim radikalima, smanjuju?i slobodne radikale, prekidaju?i oksidativnu lan?anu reakciju i tako ?tite?i stanice.

?

Topljivost vitamina E u mastima ?ini ga ponajprije distribuiranim u podru?jima bogatim lipidima, kao ?to su stani?ne membrane i lipoproteini. Na tim mjestima sna?no inhibira peroksidaciju lipida. Kada slobodni radikali napadaju polinezasi?ene masnekiseline, pokre?u?i lan?anu reakciju peroksidacije lipida koja o?te?uje stani?ne membrane i lipoproteine, vitamin E mo?e zaustaviti reakciju u po?etnim i prijenosnim fazama, ?tite?i lipide u crijevima, krvi, tkivima i stani?nim membranama. U kardiovaskularnom sustavu,vitamin Eantioksidativnim djelovanjem smanjuje proizvodnju oksidiranog lipoproteina niske gusto?e, smanjuje njegovo o?te?enje vaskularnih endotelnih stanica, a zatim inhibira stvaranje i razvoj aterosklerotskog plaka. U isto vrijeme, vitamin E tako?er mo?e regulirati proliferaciju i migraciju vaskularnih glatkih mi?i?nih stanica kako bi se odr?ala normalna napetost i elasti?nost krvnih ?ila. Vitamin E tako?er igra klju?nu ulogu u imunolo?koj regulaciji tijela. Pospje?uje proliferaciju i diferencijaciju imunolo?kih stanica kao ?to su T i B limfociti, pospje?uje interakciju izme?u stanica i poja?ava imunolo?ki odgovor. Istodobno sudjeluje u regulaciji prijenosa signala imunolo?kih stanica, utje?e na izlu?ivanje i ekspresiju citokina te regulira imunolo?ki odgovor. Glavni prirodni izvori vitamina E uklju?uju biljna ulja, ora?aste plodove, sjemenke i zeleno lisnato povr?e. Od ovih izvora vitaminom E najbogatija su biljna ulja, uglavnom u obliku alfa-tokoferola. Osim toga, na tr?i?tu postoje dodaci multivitamina E, uklju?uju?i meke gelove, tablete za ?vakanje i kreme, koji su prikladni za potrebe razli?itih skupina ljudi. Na temelju referentnih unosa hranjivih tvari u prehrani, preporu?eni unos vitamina E za odrasle je 15 mg dnevno (mjereno u ekvivalentu alfa-tokoferola). Me?utim, stvarni podaci istra?ivanja pokazuju da je prosje?na koli?ina vitamina E koju odrasli konzumiraju dnevnom prehranom ?esto manja od 10 mg. Neke studije su istaknule da u adjuvantnoj terapiji za odre?ene bolesti kao ?to je odga?anje starenja i pobolj?anje kognitivnih poreme?aja, nadopuna 200-800 mg vitamina E dnevno mo?e imati odre?eni u?inak. Op?enito, oralni vitamin E je siguran, ali dugotrajni visoki unos (vi?e od 1000 mg dnevno) mo?e pove?ati mogu?nost nuspojava kao ?to je rizik od krvarenja. Stoga je pri kori?tenju dodataka vitamina E va?no slijediti savjete stru?njaka kako bi se osigurala sigurnost i racionalnost dodatka.