Sukraloza je zamjena za ?e?er. ?iroko je kori?teno umjetno sladilo. Ljudi ?esto biraju zamjene za ?e?er jer pru?aju slatko?u, ali ne sadr?e kalorije koje se nalaze u stolnom ?e?eru. Sukraloza se ?esto koristi kao sastojak u hrani i pi?ima, ?esto se reklamira kao "bez ?e?era" ili "za mr?avljenje" kako bi se smanjio ukupni unos kalorija.

?to je sukraloza?

Sukraloza je ?iroko kori?teno nenutritivno umjetno sladilo s nula kalorija. Sukraloza se umjetno sintetizira iz stolnog ?e?era kroz vi?estupanjski proces koji selektivno zamjenjuje tri hidroksilne skupine u molekuli ?e?era s tri atoma klora. Nakon toga je pro?i??ena na oko 98%. Ove kemijske modifikacije osiguravaju da je sukraloza oko 600 puta sla?a od stolnog ?e?era. Krajnji proizvod je bijelo, kristalno, visoko u?inkovito umjetno sladilo koje je lako topljivo u vodi. Visoka topljivost sukraloze u vodi ?ini je idealnom za ugradnju u razne prera?ene namirnice: pekarske proizvode, pi?a, ?vaka?e gume, ?elatinu i smrznute mlije?ne deserte. Pojedinci koji tra?e alternativna sladila op?enito preferiraju sukralozu u odnosu na druga umjetna sladila poput aspartama i saharina. Kao derivat stolnog ?e?era, sukraloza zadr?ava mnogo svog poznatog okusa "nalik ?e?eru", dok joj zna?ajno nedostaje gorak okus uobi?ajen za druge zamjene za ?e?er. Sna?na slatko?a sukraloze omogu?uje da mala koli?ina dugo traje, ?to je ?ini popularnim izborom za dijete s niskim udjelom kalorija. Apsorpcija sukraloze u gastrointestinalnom traktu je minimalna, a glavni put izlu?ivanja je nepromijenjena sukraloza u stolici. Stoga ne postoji kataboli?ki (razgradni) proces, ?to potvr?uje da sukraloza nije izvor energije i/ili kalorija. Status odobrenja i regulacija sukraloza je prvi put odobrena za upotrebu u Kanadi 1991. godine, nakon ?ega su uslijedili Australija 1993. i Novi Zeland 1996. Godine 1998. Ameri?ka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je sukralozu za upotrebu u 15 kategorija hrane i pi?a te pro?irila njezinu upotrebu kao op?eg sladila za hranu 1999. godine. Sukraloza je odobrena za upotrebu kao aditiv za hranu u Europskoj uniji 2004. godine. FDA regulira sukralozu kao aditiv za hranu. Prema saveznom Zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici, sladila moraju biti sigurna za jelo. FDA-ina odluka o sigurnosti temelji se na opse?nim studijama na ?ivotinjama i klini?kim ispitivanjima koja procjenjuju toksikologiju, teratogenost (sposobnost izazivanja fetalnih malformacija tijekom trudno?e) i karcinogenost. Prema preporukama FDA, prihvatljiva dnevna doza (ADI) sukraloze u Sjedinjenim Dr?avama postavljena je na 5 mg/kg tjelesne te?ine dnevno (mg/kg/dan). Potencijalne koristi kori?tenja sukraloze za kontrolu tjelesne te?ine bez kalorija

Za razliku od stolnog ?e?era, sukraloza se ne probavlja niti razgra?uje u gastrointestinalnom traktu i ne djeluje kao kalori?no gorivo u na?em tijelu. Sukraloza je stoga popularan izbor za osobe koje ?ele zamijeniti stolni ?e?er (1 ?ajna ?li?ica ili oko 4,2 grama stolnog ?e?era sadr?i 16 kalorija) i smanjiti ukupni unos kalorija. Uklju?ivanjem sukraloze u prehranu, ljudi mogu zadovoljiti svoje potrebe za slatkim bez brige o dodatnim kalorijama, ?to je klju?no za kontrolu tjelesne te?ine.

Pogodno za lije?enje dijabetesa

Sukraloza se ne metabolizira u na?em tijelu za energiju i ne uzrokuje porast razine ?e?era u krvi (6). Na temelju klini?kih studija sukraloze kod osoba s dijabetesom, FDA je zaklju?ila da sukraloza ne utje?e negativno na kratkoro?nu kontrolu ?e?era u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2. Osim toga, niz klini?kih studija pokazao je da sukraloza ne utje?e na dugoro?nu homeostazu glukoze (mjereno glikozilacijom HbA1c) kod pacijenata s dijabetesom tipa 2. Stoga je sukraloza sigurna opcija zasla?ivanja za dijabeti?are koji se pridr?avaju dijete s niskim udjelom ugljikohidrata. Me?utim, kao i kod svakog prehrambenog izbora, osobe s dijabetesom moraju se konzultirati sa svojim lije?nikom integrativne ili funkcionalne medicine za personalizirani plan prehrane uz pra?enje rizika od hipoglikemije zbog unosa sukraloze. Potencijalni zdravstveni problemi i nuspojave Iako su regulatori pregledali sigurnost sukraloze, sigurnost sukraloze i njezini potencijalni u?inci na zdravlje ?esto se raspravljaju. Posebno toksikolo?ke studije koje procjenjuju u?inke regulacije glukoze, neurotoksi?nosti i karcinogenosti kod ?ivotinja ?esto izazivaju naga?anja.

Studije su pokazale da umjetna sladila, uklju?uju?i sukralozu, stimuliraju lu?enje inzulina putem receptora za slatko koji se nalaze na beta stanicama u gu?tera?i, posebno u odsutnosti glukoze. Tako?er je dokazano da sukraloza inducira lu?enje GLP-1. GLP-1 je neophodan za homeostazu glukoze i op?enito poja?ava lu?enje inzulina posredovano glukozom. Tijekom vremena, pove?ane razine inzulina u krvi nakon izlaganja sukralozi mogu na kraju dovesti do inzulinske rezistencije zbog smanjene aktivnosti receptora. Poreme?aj homeostaze glukoze (regulacija razine ?e?era u krvi) i smanjena osjetljivost na inzulin klju?ne su zna?ajke povezane s metaboli?kim poreme?ajima. Trajna nemogu?nost u?inkovitog ponovnog unosa glukoze remeti regulaciju ?e?era u krvi i dovodi do naknadnog razvoja metaboli?kih bolesti poput dijabetesa tipa 2, pretilosti i dislipidemije. Osim toga, zna?ajno se pove?ava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. U?inci na zdravlje crijeva i mikrobiom Sukraloza se smatra "metaboli?ki inertnom" jer se ne apsorbira, ve? se izlu?uje netaknuta stolicom. Zbog toga je manje vjerojatno da ?e biti supstrat za crijevni mikrobiom. Me?utim, postoje dokazi da izlo?enost sukralozi mo?e neizravno promijeniti na?u crijevnu mikrobiotu putem o?te?ene kontrole ?e?era u krvi ili potencijalnog imunolo?ki posredovanog odgovora. Vi?estruke studije na ?ivotinjama pokazale su da konzumacija nenutritivnih sladila (NNS) mo?e uzrokovati poreme?aje crijevnog mikrobioma; pokazale su pove?anu koli?inu patogenih bakterija i smanjenu koli?inu korisnih crijevnih bakterija. Me?utim, ekstrapolacija podataka o ?ivotinjama na ljude mora se provoditi pa?ljivo, jer njihova primjenjivost na ljudsko zdravlje i bolesti mo?e biti ograni?ena. Klini?ko ispitivanje osmi?ljeno za istra?ivanje u?inaka kratkotrajnog (14-dnevno suho o?ekivanje) unosa sukraloze na metabolizam glukoze tako?er je istra?ilo u?inke ponovljenog dnevnog unosa NNS-a na crijevnu mikrobiotu. Studija je zaklju?ila da sukraloza nije uzrokovala zna?ajne promjene u bogatstvu ili ujedna?enosti crijevne mikrobiote. Nasuprot tome, drugo kratkoro?no randomizirano kontrolirano ispitivanje pokazalo je da dodatak prehrani s NNS-om mo?e utjecati na funkcionalni potencijal ljudskog mikrobioma, pri ?emu sukraloza ima najzna?ajniji u?inak. Me?utim, va?no je napomenuti da su oba klini?ka ispitivanja ispitivala u?inke kratkotrajne suplementacije NNS-om (uklju?uju?i sukralozu) te da su potrebna dulja vremena izlo?enosti kako bi se u potpunosti razumjeli zdravstveni u?inci suplementacije NNS-om na ljudski crijevni mikrobiom. Dugoro?ni u?inci sukraloze i drugih NNS-a na ljudski crijevni mikrobiom podru?je su teku?ih istra?ivanja.

Neurolo?ki aspekti i regulacija apetita Iako se sukraloza smatra bez kalorija, ona stimulira receptore slatkog okusa, poti?e lu?enje inzulina u gu?tera?i i pokre?e metaboli?ku kaskadu koja opona?a stanje jedenja. U nedostatku glukoze, stalno lu?enje inzulina mijenja na?u metaboli?ku ravnote?u i kemiju mozga. Na?i okusni pupoljci su prevareni da misle da jedemo pravi ?e?er. U randomiziranom crossover ispitivanju, pretile sudionice pokazale su pove?anu aktivnost u regijama mozga povezanim s odgovorom na znakove hrane i obradom nagrade, ?to je dovelo do pove?anog unosa kalorija nakon konzumacije sukraloze. Ova studija pru?a uvjerljive dokaze da je konzumacija sukraloze i drugih umjetnih sladila povezana s pove?anim apetitom i ?udnjom za hranom, prejedanjem i posljedi?nim debljanjem i pretilo??u.